Naskar sistem bodovanja: Da li može komplikovanije?

U analizi različitih sistema bodovanja u trkačkom svetu, ovog puta se posvećujemo Naskaru, koji poene raspodeljuje po verovatno najkomplikovanijem metodu na svetu.

Naskar je kreirao novi sistem bodovanja da nagradi vozače za prikazane performanse za vreme trajanja svake od trka i tokom sezone, da poveća posetu gledalaca na samoj stazi i televizijski rejting.

Ukratko, sezona ima dve uvodne kvalifikacione trke, regularni deo (26 trka) i plej-of (10 trka). Dve uvodne trke su kvalifikacione trke za prvu trku šampionata, čuvenu trku 500 milja Dejtone.

Svaki od 40 vozača, učesnika šampionata, dobija bodove prema plasmanu na kraju svake trke – prvi 40, drugi 35 a svaki sledeći za bod manje, dok od 36. do 40. mesta svi dobijaju po 1 bod.

Svaka od trka je podeljena na 3 dela, prvi deo je otprilike četvrtina, drugi deo polovina trke, a treći završava prolaskom kroz cilj. Vozač koji je vodeći u trenutku isteka prvog dela dobija 10 bodova, a svaki sledeći iza njega bod manje (10-9-8-7-6-5-4-3-2-1). Isti slučaj je i u trenutku isteka drugog dela trke. Ovi bodovi se dobijaju i za krajnji plasman dve uvodne trke na početku sezone.

Kada se svi bodovi prvog dela, drugog dela i bodovi dobijeni na kraju svake trke saberu, dobija se plasman regularnog dela šampionata.

Istovremeno u regularnom delu svaki vozač dobija plej-of bodove i to po 1 bod za svaku pobedu posle prvog, odnosno posle drugog dela svake trke, a 5 bodova za pobedu posle trećeg dela svake trke.

Ovi pobednički plej-of bodovi ne dodeljuju se za dve uvodne trke i poslednju. 36. trku šampionata.

U plej-of ulaze aktuelni šampion i petnaestorica najboljih vozača iz regularnog dela, i to prvo oni koji su bar jednom pobedili u regularnom delu, a ako njih nema dovoljno, onda se lista dopunjuje sa bolje plasiranim vozačima bez pobede.

Šesnaestorici plej-of konkurenata, bodovi se “resetuju na 2000” i sabiraju sa “zarađenim” plej-of bodovima u regularnom delu i sa bodovima za deset najbolje plasiranih na kraju regularnog dela, prema skali 15-10-8-7-6-5-4-3-2-1.

Ostali vozači, koji nisu u konkurenciji za titulu, nastavljaju da sakupljaju bodove u plej-of delu po “starom” u borbi za 17. mesto.

U plej-ofu koji je podeljen u 3 grupe od po tri trke, takođe se dobijaju bodovi kao i u regularnom delu, a svaka pobeda na nekoj od tri trke grupe automatski vodi u sledeću grupu plej-ofa.

Presek, resetovanje bodova u plej-ofu, pravi se posle treće trke svake grupe. Posle 29. trke ostaje 12 vozača, njihovi bodovi se “resetuju” na 3000 plus plej-of pobednički bodovi.

Posle 32. trke ostaje 8 vozača i njihovi bodovi se resetuju na 4000 plus pobednički plej-of bodovi.

Posle 35. trke ostaju najbolja 4 vozača i njihovi bodovi se resetuju na 5000 bodova za finalnu, 36. trku, u kojoj je jedino važno da jedan od njih prvi prođe kroz cilj i tako postane Naskar šampion.

Četvorica najslabije plasiranih vozača posle svake grupe od tri trke “ispadaju” iz borbe za titulu, “vraćaju se” u režim sakupljanja bodova ostalih vozača koji nisu u konkurenciji za titulu i bore se za jedno od 5-16. mesta. Ukratko izneto – baš i nije tako jednostavno.

Na pitanje : Da li su ljubitelji Naskar trka u stanju da prate ovo bodovanje tokom sezone, jedan od trkača, moj imenjak Deni Hamlin, odgovorio je: “Ne morate da znate kako sat radi, već samo koliko je sati. Gledaoci sada prate uzbudljivije i neizvesnije trke i duele na samoj stazi i to je ono što je važno”.

(nastaviće se)