Gerijeri pre debija za Hondu: Svaku priliku u karijeri sam maksimalno iskoristio, učiniću to i s ovom

Prisiljen da i na Motegiju pronađe zamenu za Tijaga Monteira, fabrički WTCC tim Honde odabrao je najdostojnijeg i najbržeg među relativnim novajlijama u šampionatu i kokpit “sivika” poverio je Estebanu Gerijeriju.

Argentinac je tako, makar i nakratko, ostvario san i postao je pilot zvaničnog WTCC tima. Njegov zadatak na domaćoj stazi Honde potpuno je jasan: da pomogne ekipi u borbi za proizvođački naslov, kao i Norbertu Mihelisu u pohodu na vozački.

Posle diskvalifikacije Honde i brisanja svih njenih rezultata sa sedmog takmičarskog vikenda, tako definisana Gerijerijeva misija umnogome gubi smisao, jer su japanskom proizvođaču titule sada dalje nego ikada u 2017. Međutim, u vreme zaključenja angažmana, Esteban to nije mogao znati i evo šta je ispričao o svojim osećanjima i očekivanjima uoči debija u fabričkom timu.

“Osećanja su mi pomešana, i to iz različitih razloga”, rekao je Gerijeri za italijanski Motorsport.com. “Presrećan sam jer prvi put imam priliku da se trkam za zvanični tim kakav je Honda, ali mi je jako žao što je do toga došlo jer se kolega vozač ne oseća dobro. Nije to najbolji način da se uđe u ekipu, poslao sam Tijagu poruku i poželeo mu sve najbolje i da se što brže oporavi. Odlično razumem njegovu frustraciju što ne može da bude prisutan, a u igri je za titulu.”

“Ekipi je cilj da osvoji bodove kako bi nastavila da se bori za konstruktorsku titulu, pošto je Honda ispred Volvoa (posle diskvalifikacije s Ningboa više nije – prim. priređivača), ali i da pokuša da pomogne Mihelisu da osvoji vozačku. Moj će pristup biti isti kao i svakog vikenda, to znači da ću marljivo raditi na svakom detalju i da ću se maksimalno koncentrisati da bih iz automobila izvukao najviše moguće. Tako sam uvek radio i sada svakako neću ništa menjati.”

Prelazak iz “ševrolet kruza” u “hondu sivik” predstavlja izazov svoje vrste, ali on 32-godišnjeg trkača iz Buenos Ajresa posebno ne zabrinjava.

“Nisam previše zabrinut zbog toga, ali će sigurno morati da se poradi na svakom detalju. Već ako poznajete pistu, to pomaže da se brzo unapredite, ali to sa mnom ovde nije slučaj. Takođe, ne poznajem ni auto. I “ševrolet” i “honda” su automobili TC1 specifikacije, ali se mnogo razlikuju. Dodatno, “sivik” će imati 80 kilograma kompenzacione težine i moraće da se vozi na poseban način, ali sva ta dodatna težina znači da je auto vrlo konkurentan i zbog toga sam srećan. Najvažnije će biti da se usredsredim na auto i na pistu.”

Na Motegiju je ovog vikenda predviđeno kišno vreme, kakvo je vladalo i pre dve nedelje na kineskom Ningbou. I ceo program vikenda radikalno je izmenjen u odnosu na uobičajeni, pa se sve sesije osim prvog treninga voze u nedelju i praktično se nastavljaju jedna na drugu.

“Nadam se da će celog vikenda uslovi biti isti, to bi mi mnogo pomoglo”, nastavio je Esteban. “Bilo suvo ili vlažno, to nije bitno, biće mi drago samo da nema promena. Ako treniramo na suvom, a posle se kvalifikujem na vlažnoj pisti, neću imati reference i biće teško. To je najveći rizik i nadam se da se neću sresti s njim. Istina je i da se moji konkurenti nikada nisu trkali na Motegiju po kiši. Ipak, radujem se vikendu, svejedno kakvo vreme bude.”

“Sigurno ćemo imati manje vremena za analizu i učenje raznih stvari, a to vreme obično imamo tokom normalnih vikenda. Ovog puta, vremena nema mnogo, radiće se non-stop, jer se sve dešava u nedelju. To je još jedna nepogodna situacija kojoj moram da se prilagodim.”

Ono što Gerijeri bude postigao na Motegiju moglo bi da bude važno za njegov angažman u 2018.

“Svaki put kada bi mi se prilike ukazale, stopostotno bih ih iskoristio, tako ću učiniti i sada. Razumem da postoje mnogi faktori za i protiv, ali ovo je apsolutno bila šansa koju sam morao da prihvatim i iz koje moram da izvučem maksimum. Nije ih bilo mnogo u mojoj karijeri, pokušaću da iz nje steknem prednosti koje bi mogle da mi omoguće da karijeru nastavim na određeni način.”

Esteban je WTCC sezonu započeo kao vozač Kampos rejsinga, i to u programu koji nije bio garantovano celosezonski. Kada mu se pružila šansa da nastupi za fabričku postavu, Španci mu nisu pravili probleme, na čemu im je argentinski trkač posebno zahvalan. Uostalom, veze s Kamposom i dalje su vrlo žive, jer postoji mogućnost novih zajedničkih nastupa već od Makaua.

“Nije bilo lako da tako brzo napustim Kampos rejsing, i to pošto smo zajedno postigli dve pobede i učinili ogromne napore da bismo se uopšte trkali. Međutim, Ruben Espin, šef ekipe, imao je puno razumevanja. Od prošle godine uspostavili smo izvrstan odnos i čvrsto prijateljstvo. Njegov je cilj bio da pokaže da je ekipa moćna, ali je želeo i da mi da priliku da se jednog dana trkam za fabrički tim. Zato mu se od sveg srca zahvaljujem.”

“Ne znam da li ću se ponovo trkati za Kampos u Makauu, o tome ćemo razmišljati posle Motegija, dakle u ovom momentu ne mogu da kažem ništa u vezi sa tim.”