Berger: Razmišljali smo o dve klase za DTM, ali prekasno

DTM šef Gerhard Berger otkrio je da se razmišljalo o pretvaranju serije u takmičenje automobila dve različite klase, ali da se to dešavalo pre nego što je Audi rešio da napusti šampionat.

Prema toj zamisil, s jedne strane bi bili automobili aktuelne Klase 1, a s druge GT3 tehnika i oni bi se trkali zajedno, a bodovali odvojeno.

DTM je u najvećoj krizi od ponovnog pokretanja 2000. godine. Pre dve sezone, iz serije je izašao Mercedes, početkom ove godine odjavio se i R-Motorsport Aston Martin, a Audi će svoj program završiti po isteku tekuće sezone.

Ove godine u šampionatu učestvuje samo 16 automobila, što je rekordno malo u savremenoj epohi.

Ukupan broj startujućih automobila smanjen je još 2017, ali ciljano i uz dogovor sva tri tada aktivna proizvođača, Audija, BMW-a i Mercedesa. Nemački premijum giganti bili su se složili da svaki od njih umesto osam prijavljuje po šest automobila i tako je startna rešetka sa 24 sišla na 18 vozila.

(Photo by Hoch Zwei)

Međutim, dalje opadanje nastavilo se silom prilika. Odstupanje Mercedesa izazvalo je manjak od šest automobila, što je nadoknađeno kada je R-Motorsport za 2019. prijavio četiri “aston martin vantidža DTM”, a u seriju se uključio i klijentski Audi tim WRT sa dva “RS 5 DTM” modela. Tako je prošlogodišnja startna rešetka i dalje brojala 18 takmičara.

Odlazak R-Motorsporta odneo je i četiri njegova automobila, a novonastali manjak tek je delimično kompenzovan. WRT je pod svoje uzeo i treći klijentski “audi”, a BMW je prvi put pretvorio test vozilo u trkačko i poverio ga klijentskoj ekipi ART GP.

Berger je sada priznao da je planirao da uveća broj učesnika tako što bi u igru uveo nižu, GT3 klasu. Taj bi potez bio preslikana praksa koja se već primenjuje u japanskoj Super GT seriji, s kojom DTM deli tehnički pravilnik i ima partnerski odnos.

DTM automobili Klase 1 tehnički su ekvivalent japanske GT500 klase. Međutim, i ona kao perjanica šampionata popunjava samo deo Super GT startne rešetke jer ima 15 automobila Tojote (šest), Honde (pet) i Nisana (četiri automobila).

Cela japanska serija u 2020. ima čak 45 vozila – pored 15 elitnih, tu je i 30 automobila klase GT300. U najvećem broju slučajeva reč je o GT3 automobilima, mada ima i onih izvedenih po standardima još dva lokalna tehnička pravilnika.

Takav princip je u DTM želeo da uvede i Berger.

“Da, to je bila moja ideja, čak i sa dva nivoa takmičenja”, kazao je Austrijanac za Motorsport.com.

“Za dve klase ne bi bio potreban Balans performansi. Ako bismo imali 16 automobila Klase 1 – kao što sada imamo – i još 16 GT3 automobila, gledaoci bi videli gomilu automobila na stazi. I imali bismo pobednika u Klasi 1 i pobednika u GT3. Ali, to je ranije bila moja zamisao, sada imamo drugačiju situaciju.”

“Kad sam bio na Fudžiju da gledam Super GT, video sam dugačku startnu rešetku. Ako biste iz nje uklonili GT3, i tamo bi bio veoma ograničen broj automobila. A uvek možete da upadnete u vrlo tešku situaciju jer neko više neće da učestvuje i onda imate problem kakav u ovom trenutku imamo mi.”

“A kada imate mnogo automobila kao što imaju Japanci i kada ih sve izmešate, istina je da to neće rešiti problem sa vrhunskom klasom, ali je situacija na kraju krajeva mnogo stabilnija. Zato se uopšte i pojavio taj pravac razmišljanja, a odlazak Audija je pokazao da je to ranije trebalo da izvedemo.”