DTM šef Gerhard Berger otkrio je da se razmišljalo o pretvaranju serije u takmičenje automobila dve različite klase, ali da se to dešavalo pre nego što je Audi rešio da napusti šampionat.
Prema toj zamisil, s jedne strane bi bili automobili aktuelne Klase 1, a s druge GT3 tehnika i oni bi se trkali zajedno, a bodovali odvojeno.
DTM je u najvećoj krizi od ponovnog pokretanja 2000. godine. Pre dve sezone, iz serije je izašao Mercedes, početkom ove godine odjavio se i R-Motorsport Aston Martin, a Audi će svoj program završiti po isteku tekuće sezone.
Ove godine u šampionatu učestvuje samo 16 automobila, što je rekordno malo u savremenoj epohi.
Ukupan broj startujućih automobila smanjen je još 2017, ali ciljano i uz dogovor sva tri tada aktivna proizvođača, Audija, BMW-a i Mercedesa. Nemački premijum giganti bili su se složili da svaki od njih umesto osam prijavljuje po šest automobila i tako je startna rešetka sa 24 sišla na 18 vozila.
Međutim, dalje opadanje nastavilo se silom prilika. Odstupanje Mercedesa izazvalo je manjak od šest automobila, što je nadoknađeno kada je R-Motorsport za 2019. prijavio četiri “aston martin vantidža DTM”, a u seriju se uključio i klijentski Audi tim WRT sa dva “RS 5 DTM” modela. Tako je prošlogodišnja startna rešetka i dalje brojala 18 takmičara.
Odlazak R-Motorsporta odneo je i četiri njegova automobila, a novonastali manjak tek je delimično kompenzovan. WRT je pod svoje uzeo i treći klijentski “audi”, a BMW je prvi put pretvorio test vozilo u trkačko i poverio ga klijentskoj ekipi ART GP.
Berger je sada priznao da je planirao da uveća broj učesnika tako što bi u igru uveo nižu, GT3 klasu. Taj bi potez bio preslikana praksa koja se već primenjuje u japanskoj Super GT seriji, s kojom DTM deli tehnički pravilnik i ima partnerski odnos.
DTM automobili Klase 1 tehnički su ekvivalent japanske GT500 klase. Međutim, i ona kao perjanica šampionata popunjava samo deo Super GT startne rešetke jer ima 15 automobila Tojote (šest), Honde (pet) i Nisana (četiri automobila).
Cela japanska serija u 2020. ima čak 45 vozila – pored 15 elitnih, tu je i 30 automobila klase GT300. U najvećem broju slučajeva reč je o GT3 automobilima, mada ima i onih izvedenih po standardima još dva lokalna tehnička pravilnika.
Takav princip je u DTM želeo da uvede i Berger.
“Da, to je bila moja ideja, čak i sa dva nivoa takmičenja”, kazao je Austrijanac za Motorsport.com.
“Za dve klase ne bi bio potreban Balans performansi. Ako bismo imali 16 automobila Klase 1 – kao što sada imamo – i još 16 GT3 automobila, gledaoci bi videli gomilu automobila na stazi. I imali bismo pobednika u Klasi 1 i pobednika u GT3. Ali, to je ranije bila moja zamisao, sada imamo drugačiju situaciju.”
“Kad sam bio na Fudžiju da gledam Super GT, video sam dugačku startnu rešetku. Ako biste iz nje uklonili GT3, i tamo bi bio veoma ograničen broj automobila. A uvek možete da upadnete u vrlo tešku situaciju jer neko više neće da učestvuje i onda imate problem kakav u ovom trenutku imamo mi.”
“A kada imate mnogo automobila kao što imaju Japanci i kada ih sve izmešate, istina je da to neće rešiti problem sa vrhunskom klasom, ali je situacija na kraju krajeva mnogo stabilnija. Zato se uopšte i pojavio taj pravac razmišljanja, a odlazak Audija je pokazao da je to ranije trebalo da izvedemo.”